• logo
  • osnovna stranica
  • Kantonalni sud u Sarajevu

    Idi na sadržaj
    BosanskiHrvatskiSrpskiСрпскиEnglish

    Sutkinja Belma Čano-Sejfović na Kongresu UN-a u Abu Dhabiju

    13.10.2026.

    „Kada se maloljetnik pred pravosuđem pojavi kao neposredni izvršilac krivičnog djela, on je često samo najvidljiviji dio mnogo šire kriminalne strukture. Zato se ne smijemo zaustaviti samo na pitanju šta je maloljetnik učinio, već moramo pitati ko ga je regrutovao, ko ga je usmjeravao i ko je od njegovog djelovanja imao korist.“

    Poručila je to Belma Čano-Sejfović, sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu, na panelu u organizaciji OSCE-a posvećenom sprečavanju regrutovanja maloljetnika u kriminalne grupe.

    Panel je realizovan na marginama 15. kongresa Ujedinjenih nacija o sprečavanju kriminala i krivičnom pravosuđu, održanog u Abu Dhabiju od 26. septembra do 1. oktobra 2026.

    Na pomenutom panelu istraženi su trenutni trendovi pri regrutovanju maloljetnika u organizovani kriminal, uključujući sve veći uticaj društvenih mreža u ovom procesu.

     „Kriminalne grupe koriste ranjivost mladih, ali i činjenicu da ih mogu angažovati za izvršavanje različitih zadataka, dok organizatori ostaju udaljeni od neposrednog izvršenja. Upravo zato procesuiranje osoba koje regrutuju i koriste djecu treba biti jedan od bitnih elemenata odgovora na organizovani kriminal“, kazala je, između ostalog, Čano-Sejfović.

    Sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu učestvovala je i na panelu o presijecanju puteva uključivanja žena u organizovani kriminal i promociji rodno osjetljivog pristupa, takođe u organizaciji OSCE-a.

    Tom prilikom je kazala kako rodno osjetljiv pristup ne znači umanjivanje odgovornosti žena koje učestvuju u organizovanom kriminalu. On znači razumjeti različite puteve koji su ih doveli u kriminalne strukture – od autonomnog izbora do situacija obilježenih nasiljem, zavisnošću, pritiskom ili drugim oblicima ranjivosti – i te okolnosti pravilno vrednovati u svakom konkretnom slučaju.

     „Žene koje napuštaju organizovani kriminal mogu pružiti dragocjen uvid u način funkcionisanja kriminalnih grupa – njihove unutrašnje odnose, hijerarhiju, komunikaciju i finansijske tokove. Ta saznanja mogu biti značajna ne samo za krivično gonjenje već i za razumijevanje obrazaca regrutacije i razvoj efikasnijih preventivnih mjera“, zaključila je Čano-Sejfović.

    Prikazana vijest je na:
    16 PREGLEDA
    Kopirano
    Povratak na vrh

    Sutkinja Belma Čano-Sejfović na Kongresu UN-a u Abu Dhabiju

    13.10.2026.

    „Kada se maloljetnik pred pravosuđem pojavi kao neposredni izvršilac krivičnog djela, on je često samo najvidljiviji dio mnogo šire kriminalne strukture. Zato se ne smijemo zaustaviti samo na pitanju šta je maloljetnik učinio, već moramo pitati ko ga je regrutovao, ko ga je usmjeravao i ko je od njegovog djelovanja imao korist.“

    Poručila je to Belma Čano-Sejfović, sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu, na panelu u organizaciji OSCE-a posvećenom sprečavanju regrutovanja maloljetnika u kriminalne grupe.

    Panel je realizovan na marginama 15. kongresa Ujedinjenih nacija o sprečavanju kriminala i krivičnom pravosuđu, održanog u Abu Dhabiju od 26. septembra do 1. oktobra 2026.

    Na pomenutom panelu istraženi su trenutni trendovi pri regrutovanju maloljetnika u organizovani kriminal, uključujući sve veći uticaj društvenih mreža u ovom procesu.

     „Kriminalne grupe koriste ranjivost mladih, ali i činjenicu da ih mogu angažovati za izvršavanje različitih zadataka, dok organizatori ostaju udaljeni od neposrednog izvršenja. Upravo zato procesuiranje osoba koje regrutuju i koriste djecu treba biti jedan od bitnih elemenata odgovora na organizovani kriminal“, kazala je, između ostalog, Čano-Sejfović.

    Sutkinja Kantonalnog suda u Sarajevu učestvovala je i na panelu o presijecanju puteva uključivanja žena u organizovani kriminal i promociji rodno osjetljivog pristupa, takođe u organizaciji OSCE-a.

    Tom prilikom je kazala kako rodno osjetljiv pristup ne znači umanjivanje odgovornosti žena koje učestvuju u organizovanom kriminalu. On znači razumjeti različite puteve koji su ih doveli u kriminalne strukture – od autonomnog izbora do situacija obilježenih nasiljem, zavisnošću, pritiskom ili drugim oblicima ranjivosti – i te okolnosti pravilno vrednovati u svakom konkretnom slučaju.

     „Žene koje napuštaju organizovani kriminal mogu pružiti dragocjen uvid u način funkcionisanja kriminalnih grupa – njihove unutrašnje odnose, hijerarhiju, komunikaciju i finansijske tokove. Ta saznanja mogu biti značajna ne samo za krivično gonjenje već i za razumijevanje obrazaca regrutacije i razvoj efikasnijih preventivnih mjera“, zaključila je Čano-Sejfović.