Ko može biti svjedok?

Svjedoci se saslušavaju kada postoji vjerovatnoća da svojim iskazom mogu dati informacije o krivičnom djelu, učinitelju i o drugim važnim okolnostima.

Prema članu 96. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH, ne može se saslušati kao svjedok:

1.      osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja državne, vojne ili službene tajne dok je nadležni organ ne oslobodi te dužnosti,

2.      branitelj osumnjičenog, odnosno optuženog u pogledu činjenica koje su mu postale poznate u svojstvu branitelja,

3.       osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne (vjerski službenik, odnosno ispovjednik, novinar u svrhu zaštite izvora informacija, advokat, notar, doktor, babica i dr.), osim ako je oslobođena te dužnosti posebnim propisom ili izjavom osobe u čiju je korist ustanovljeno čuvanje tajne,

4.      maloljetna osoba koja, s obzirom na uzrast i duševnu razvijenost nije sposobna shvatiti značaj prava da ne mora svjedočiti.

Pored osoba koje se ne mogu saslušati kao svjedok, Zakon predviđa i koje to osobe mogu odbiti svjedočenje:

1.      bračni, odnosno vanbračni drug osumnjičenog, odnosno optuženog, i

2.      roditelj ili dijete, usvojitelj ili usvojenik osumnjičenog odnosno optuženog.

Koja su prava i dužnosti svjedoka?

Svjedoku se upućuje poziv za svjedočenje, a ukoliko se ne odazove pozivu niti svoj izostanak opravda, sud može izreći novčanu kaznu do 5.000 KM ili narediti prinudno dovođenje.

Prilikom svjedočenja, svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja kada je vjerovatno da će ga odgovor na ta pitanja izložiti krivičnom gonjenju. Svjedok je dužan govoriti istinu i ne smije ništa prešutjeti, te se upozorava da davanje lažnog iskaza predstavlja krivično djelo.

Prema članu 348. Krivičnog zakona Federacije BiH:

1.      Svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku u Federaciji da lažni iskaz, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

2.      Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se stranka koja pri izvođenju dokaza ispitivanjem stranaka u parničnom ili upravnom postupku u Federaciji da lažni iskaz, a na tom je iskazu zasnovana odluka donesena u tom postupku.

3.      Ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku u Federaciji, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

4.      Ako su zbog krivičnog djela iz stava 3. ovog člana nastupile naročito teške posljedice za okrivljenika, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

5.      Ako učinitelj dobrovoljno opozove svoj lažni iskaz prije nego što je donesena konačna odluka, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseca, a može se i osloboditi kazne.

Ako svjedok odbije svjedočiti bez opravdanog razloga i nakon upozorenja na posljedice može biti kažnjen novčanom kaznom do 30.000,00 KM.

Najprije, svjedok će se pitati za ime i prezime, ime oca ili majke, zanimanje, boravište, mjesto i godinu rođenja i njegov odnos s osumnjičenim, odnosno optuženim i oštećenim. Poslije općih pitanja, svjedok se poziva da iznese sve što mu je o predmetu poznato, a zatim će mu se postavljati pitanja radi provjeravanja, dopune i razjašnjenja.

Sudija, odnosno predsjednik vijeća dužan je zaštititi svjedoka od vrijeđanja, prijetnje i napada.

U slučaju da je svjedok dijete, mora biti saslušano uz prisustvo pedagoga, psihologa ili druge stručne osobe.

Svjedok ima pravo da podnese zahtjev za naknadu troškova prevoza i izgubljene dnevnice o čemu odlučuje sud.

Da li postoje mjere zaštite za svjedoke?

Svjedoku se mogu osigurati mjere zaštite - svjedok pod prijetnjom i ugroženi svjedok.

Svjedok pod prijetnjom je svjedok čija je lična sigurnost ili sigurnost njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegova sudjelovanja u postupku, kao ishod prijetnji, zastrašivanja ili sličnih radnji u svezi s njegovim svjedočenjem.

Ugroženi svjedok je svjedok koji je ozbiljno tjelesno ili duševno povrijeđen okolnostima pod kojima je krivično djelo počinjeno ili koji pati od ozbiljnih duševnih poremećaja koji ga čine iznimno osjetljivim ili dijete i maloljetnik

Sud može odrediti one mjere zaštite svjedoka koje smatra potrebnim, uključujući primjenu više mjera istovremeno.

Ukoliko je svjedoku potrebna zaštita ili pomoć, potrebno je na to ukazati tužitelju tokom istrage, ili sudu nakon podizanja optužnice.